A+ A A-

Izlaz iz tmine

Autor: hfz. Aida Kadrija


Onaj ko kakvo zlo učini ili se prema sebi ogriješi, pa poslije zamoli Allaha da mu oprosti – naći će da Allah prašta i da je milostiv. (Kur'an, IV:110)

Savjest – iskreni prijatelj i savjetnik

U svakom čovjeku je Božijom voljom pohranjen jedan nepogrješiv mehanizam koji neumorno preispituje njegove postupke i ukazuje na svako odstupanje od onoga što je ispravno i dobro. Savjest, to neodvojivo parče ljudske biti, djeluje zaokupljujući i srce i um, sve dok u čovjeku ima imalo dobrote, dok zlo ne zamrači njegovo srce. Savjest je iskreni prijatelj i savjetnik koji upozorava čovjeka na grijehe i pogreške te potiče u njemu kajanje i želju za ispravljanjem počinjenog. Ko utiša ovog prijatelja i odgurne ga od sebe – zlo je sebi učinio jer bez mirne savjesti nema istinskog spokoja niti sreće.

Čovjekova nutrina svakodnevno je poprište njegove savjesti i njegovih želja i poriva. Nekad prevagu odnese jedno, nekad drugo, a katkad razlučivanje ispravnog od neispravnog, usljed jačine osjećaja, postaje nejasno. Tada jasan put pokazuje Božija riječ i uputa.

Zaista, ovaj Kur'an upućuje upravo na ono što je najispravnije, donoseći radosne vijesti za pravovjernike koji dobra djela čine: da golema nagrada za njih je. (Kur'an, XVII:9)

Lijek za grijehe

Čovjek griješi. Griješi i prema sebi i prema drugima, griješeći tako i prema svome Stvoritelju.  A grijeh je bolest koja tjeskobi dušu, odnosi smiraj, donosi tugu. Gdje lijek potražiti?

Odgovor pronalazimo u riječima Božijeg poslanika Muhammeda, a.s.:

„Za svaku bolest postoji lijek, a lijek za grijehe je istigfar (traženje oprosta).“ (Dejlemi)

Oprost tražimo od Milostivog, a ako smo svojim postupkom nanijeli nekome nepravdu, dužni smo obratiti se i toj osobi  te zatražiti i od nje oprost.

O pohvalnosti ovakvog postupanja Muhammed, a.s., kaže:

„Najbolji ljudi među mojim sljedbenicima su oni koji kada nešto zgriješe – traže oprosta, a kada urade kakvo dobro djelo – raduju se.“ (Taberani)

Međutim, dešava se da iz opravdanih razloga nismo uvijek u mogućnosti oprost zatražiti od osobe o koju smo se ogriješili ili takva osoba nema dovoljno širine i snage da nam oprosti. Tada je na nama da učinimo ono najbolje što je u našoj moći, a najmanje što možemo učiniti je obratiti se Milostivom priznajući svoj grijeh, tražiti oprosta od Njega te moliti Ga za dobrobit osobe prema kojoj smo zgriješili.

Vrijednost praštanja

I nastojte zaslužiti oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje, za one koji, i kad su u obilju i kad su u oskudici, udjeljuju, koji srdžbu savlađuju i ljudima praštaju – a Allah voli one koji dobra djela čine. (Kur'an, III:133–134)

Tokom života nailazimo na situacije kada smo i sami žrtve tuđeg zla i nepravde. Ukoliko nam se osoba koja nam je nanijela nepravdu obrati, kajući se i tražeći oprosta, ono najbolje što možemo učiniti i za sebe i za takvu osobu jeste da oprostimo. Tako nas savjetuje Onaj koji sve vidi i zna:

Neka im oproste i ne zamjere! Zar vam ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti? A Allah prašta i samilostan je. (Kur'an, XXIV:22)

Jednom prilikom Musa, sin Imranov, pitao je Allaha, dž.š.:

„Gospodaru moj, ko je od Tvojih robova kod Tebe najodabraniji?“

„Onaj koji prašta kada je u mogućnosti da kazni (i da se osveti)!“odgovori Allah, dž.š. (Bejheki)

Na praštanje nas potiče i Muhammed, a.s., riječima:

„Ko oprosti onome ko mu je učinio nepravdu, u situaciji kada se može osvetiti, Allah će mu oprostiti onoga dana kada mu bude najteže (na Sudnjem danu).“ (Taberani)

Vrijednost traženja oprosta

Allah ih nije kaznio, jer si se ti među njima nalazio, niti će ih Allah kazniti sve dok mole za oproštenje. (Kur'an, VIII:33)

Čovjek griješi. Ali čovjek ima Milostivog Gospodara koji prašta.

Allah, dž.š., kaže: „Ja sam plemenit i više volim oprostiti grijehe vjerniku muslimanu nego ga kazniti na ovom svijetu. A pokrivši mu grijehe na ovome, neću mu ih otkriti ni na budućem svijetu. Ja ću neprestano opraštati Mome robu sve dok on od Mene bude oprosta tražio.“ (Hakim)

Želimo li zaslužiti ovakav Božiji oprost, dovoljno je obratiti Mu se iskrena srca, odlučni da se na grijeh ne vraćamo. Dova iskrenog srca uvijek nailazi na odgovor Milostivog.

Božiji Poslanik, a.s., je rekao: „Ko se iskreno pokaje i prođe grijeha, kao da ih nije ni činio. Onaj koji traži od Boga oprost za grijehe i dalje ih čineći, sličan je onome koji se poigrava sa svojim Gospodarom.“ (Bejheki)

U traženju oprosta (istigfaru) Milostivi Gospodar podario je čovjeku mnogostruko dobro. Istigfarom se čovjek oslobađa težine grijeha, čineći svoju dušu spokojnijom i spremnijom za nove životne poduhvate. Istigfarom pronalazi i izlaz iz tmine teškoća te se opskrbljuje dobrima oba svijeta. O tome nam svjedoče sljedeći hadisi:

„Ko često uči istigfar, Uzvišeni Allah će ga osloboditi od svake brige, naći će mu izlaz iz svake teškoće i opskrbit će ga odakle se i ne nada.“ (Ebu Davud)

„Ko želi da se obraduje dok bude gledao stranice svoje knjige na Sudnjem danu, neka često od Boga oprost traži.“ (Bejheki)

„Ko se Bogu obrati tražeći oprost za vjernike i vjernice, Milostivi će mu upisati za svakog vjernika i vjernicu po jedan sevab (nagradu).“ (Taberani)

Ma koliko težak bio grijeh, vjernik ne smije gubiti nadu u Božiju milost jer On prašta i prima iskrena pokajanja. Stoga nam Uzvišeni u Kur'anu i poručuje:

O robovi moji koji ste se prema sebi ogriješili, ne gubite nadu u Allahovu milost! Allah će, sigurno, sve grijehe oprostiti; On, doista, mnogo prašta i On je milostiv. (Kur'an, XXXIX:53)

U traženju oprosta i praštanju velike su dobrobiti po čovjeka. Ljepotu i jednog i drugog osjeća svako vjerničko srce, srce veličanstveno u svojoj poniznosti i pokornosti Stvoritelju. Iz takvog jednog srca potekla je sljedeća dova, koju znameniti učenjak El-Gazali pripisuje našem praocu Ademu, a.s.:

Allahu moj, od Tebe oprost tražim za svaki grijeh za koji sam se Tebi pokajao, a potom, ponovo mu se vratio! Od Tebe oprost tražim za svako moje obećanje koje sam Tebi dao, a nisam ga održao! Od Tebe oprost tražim za svako moje djelo kojim sam želio Tvoje zadovoljstvo, ali se sa tim pomiješalo i nešto drugo! Od Tebe oprost tražim za svaku blagodat koju si mi podario, a ja se njome pomogao da bih Tebi zgriješio! Od Tebe, Koji poznaješ i skriveno i pojavno, oprost tražim za svaki grijeh koji sam po danu ili noći uradio, u društvu ili osami, tajno ili javno, o Blagi!

Izvor: magazin AŠK, br.15, Dobra knjiga, Sarajevo.

Literatura:

El-Gazali, Ebu Hamid (2004), Oživljavanje vjerskih znanosti, knjiga 2, prijevod: grupa prevodilaca, Sarajevo, Bookline d.o.o.

Kur'an časni, preveo na bosanski jezik Besim Korkut, http://majkaidijete.ba/religija/kuran/kuran

Kur'an s prijevodom na bosanski jezik (2004), preveo s arapskog jezika Esad Duraković, Sarajevo, SVJETLOST

Memić, Jakub (1985), Izbor Poslanikovih hadisa, Sarajevo, Starješinstvo IZ BiH, Hrvatske i Slovenije

Komentiraj

na vrh