petak, 08 Mart 2019 13:35

Značaj dojenja

Autor: dr. Ismail Lutolli


Sigurno već znate da je najbolji način ishrane za vaše dijete hranjenje majčinim mlijekom. Majčino mlijeko je prirodna i optimalna hrana za novorođenče. Uz dobru podršku i savjet gotovo svaka majka može dojiti. Dojenje je najprirodniji i najzdraviji oblik prehrane djece novorođenačke i dojenačke dobi budući da je sastav majčinog mlijeka jedinstven, a dojenje veoma pozitivno utječe ne samo na dijete već i majku, što su dokazala i brojna istraživanja.

Prva tekućina koja se stvara u dojkama nakon poroda naziva se kolostrum i predstavlja prvo naoružavanje odbrambenog sistema djeteta. Nakon nekoliko dana izgled i količina mlijeka se mijenjaju te se izlučuje prijelazno mlijeko koje je nešto svjetlije boje, izlučuje se u većim količinama i sadrži više masti nego kolostrum. Pretvorba prijelaznog u zrelo mlijeko traje 7 do 14 dana. Ishrana majčinim mlijekom je najadekvatnija ishrana koju novorođenče može dobiti.

Uznemiruje podatak da je neadekvatna ishrana odojčadi odgovorna za 45% smrti odojčadi od infekcija, 30% smrti od dijareje i 18% smrti izazvanih akutnim respiratornim infekcijama kod djece ispod pet godina.

Koje su prednosti dojenja?

Dojenje ima prednosti na planu nutritivnog, psihološkog i fizičkog dobrostanja bebe.

  • Majčino mlijeko je idealna hrana koja sadrži sve hranljive sastojke u količini koja je potrebna za rast i razvoj bebe. Sastav majčinog mlijeka je takav da odgovara novorođenčetu, dok su sistemi (digestivni, nervni, urinarni, krvni i imuni) još uvijek funkcionalno nezreli. Mnogi nutritijenti koje majčino mlijeko sadrži su u obliku koji se lahko apsorbuje. Majčino mlijeko sadrži mnoge vrijedne komponente kao što su lipaze, neke polizasićene masne kiseline, oligosaharide, lizozome, imunoglobulin A, faktore rasta i brojne druge bioaktivne supstance. Ove komponente se staraju za optimalno funkcioniranje narazvijenih sistema odojčeta i prenose i pasivni i aktivni imunitet.

  • Majčino mlijeko osigurava širok spektar anti-infektivnih sastojaka: makrofaga, imunoglobulina, limfocita, laktoferina, lizozima, oligosaharida, faktora rasta, brojnih enzima i mnogih drugih korisnih spojeva. Faktori prisutni u majčinom mlijeku, koji pružaju aktivnu ili pasivnu zaštitu, uključuju: imunoglobulin A – antitijelo kao odgovor na majčino izlaganje određenim bakterijama i virusima, a koje obezbjeđuje zaštitu od patogena u novorođenčetovoj okolini, dok imunoglobulin G i imunoglobulin M  pružaju dalju zaštitu od specifičnih patogena.

  • Brojne studije su pokazale da dojenje smanjuje rizik ili ozbiljnost brojnih oboljenja u toku dojenačkog doba, kao i kasnije u životu uključujući: fiziološki refluks, pilorostenoza, gastrointestinalne infekcije, respiratorne bolesti, upala srednjeg uha, infekcije urinarnog trakta, bakterijemija, meningitis, sindrom smrti u kolijevci, nekrotični enterokolitis kod prijevremeno rođene djece, atopijske bolesti, astma, neki tipovi dječijeg kancera, dijabetes tip 1 i tip 2, celijačna bolest, zapaljenjska oboljenja crijeva, rizik od kardiovaskularnih bolesti uključujući krvni pritisak, gojaznost kod djece u kasnijem dobu.

  • Dojenje može biti važan faktor u stvaranju veze između majke i djeteta. Majka tokom dojenja prenosi djetetu osjećaj topline, sigurnosti i zaštite. Dojenje omogućava najbližu vezu između majke i djeteta i izvor je zadovoljstva za oboje. Veza koja nastaje na ovaj način dobar je temelj u budućoj izgradnji ličnosti djeteta. Nekoliko studija je pokazalo da metod hranjenja u ranom djetinjstvu utječe na kognitivni razvoj.

  • Dojenje može smanjiti rizik za dijabetes. To je potvrdilo istraživanje provedeno u SAD-u gdje su žene koje su dojile imale manje izglede za razvoj metaboličkog sindroma, stanja koje prethodi dijabetesu. Naučnici iz firme Kaiser Permanente dodaju kako je produženo trajanje dojenja imalo povećani pozitivni učinak. Metabolički sindrom se odnosi na skupinu faktora rizika povezanih s dijabetesom i bolestima srca, a uključuje povišeni krvni pritisak, rezistenciju na inzulin i masne naslage u predjelu abdomena. U novoj studiji su sudjelovale 704 ispitanice koje su praćene 20 godina. Pokazalo se kako dojenje duže od 9 mjeseci smanjuje rizik za metabolički sindrom u prosjeku za 56%, piše časopis Diabetes.

  • Postoji velik broj znanstvenih studija kojima je dokazano da porod i dojenje smanjuju rizik od nastanka raka dojke. Dokazano je da se rizik od dobivanja raka dojke smanjuje za 4,3% sa svakom godinom dojenja. Također, sa svakim porodom i ponovnim dojenjem, rizik se smanjuje za još 7%. U ovim istraživanjima dokazano je da rizik ne varira ovisno o godinama, menopauzi, etničkom porijeklu, niti dobi u kojoj je žena imala prvi porod.

  • Dojenje  smanjuje rizik obolijevanja od bolesti crijeva. Meta-studije su pokazale da je rizik od celijačne bolesti značajno smanjen kod beba koje su bile dojene u vrijeme kada im je gluten uveden u ishranu u poređenju sa bebama koje nisu bile dojene u tom periodu. Jedna skorašnja meta-studija pokazala je da majčino mlijeko ima značajan zaštitni efekat protiv razvoja ranih inflamatornih bolesti crijevnog trakta iako nijedna značajna razlika nije otkrivena za ulcerozni kolitis i Kronovu bolest posebno. Ukupni dokazi pokazuju vezu između dojenja i nižih stopa inflamatornih bolesti crijevnog trakta, ali dodatne studije o tome su i dalje neophodne.

  • Dojenje oko 6 mjeseci može pružiti zaštitu protiv alergijskog rinitisa, vizinga, astme i atopijskog dermatitisa kod djece. Uvođenje drugog mlijeka osim majčinog u ishranu djeteta prije 6 mjeseci povećava stopu astme i atopijskog dermatitisa sa 6 godina starosti.

  • Majčino mlijeko uvijek je sterilno, odgovarajuće temperature, te je spremno gdje god da se nalazite. To znači da vaša beba ne mora čekati na obrok, čak ni noću. Nije potrebna nikakva dodatna “oprema” (bočice, sterilizatori itd.), niti je potrebno izdvojiti posebno vrijeme za pripremu podoja.

  • Dojenjem se oslobađa prolaktin, koji osim što omogućava proizvodnju mlijeka, ima smirujući učinak na majku, pomaže joj brže zaspati nakon noćnog hranjenja, a može biti od pomoći u borbi protiv potencijalne postnatalne depresije. Studije pokazuju da majke koje doje imaju manju vjerovatnost paćenja od postporođajne depresije i tjeskobe.

  • Dojenje može uzrokovati potrošnju dodatnih 200 do 500 kalorija dnevno, što uveliko pomaže vraćanju tjelesne težine prije trudnoće na brži, lakši i prirodniji način. 

Ocijeni
(0 glasova)
Čitano 386 puta

Magazin Ašk